40. Međunarodna likovna kolonija „Krušnica"

Ovdje u Bosanskoj Krupi, gdje je priroda ispričala najljepšu bajku o vodi i ljudima svake godine se okupljaju likovni umjetnici na rad i druženje u Likovnoj koloniji "Krušnica".

Počelo se skromno daleke 1970. godine, kada su Boško Karanović, Enver Krupić i Zdravko Vajagić okupili prve umjetnike, koji su tada gradu darovali i prve radove umjetničkog stvaralaštva. Već se tada dalo naslutiti da se u Bosanskoj Krupi rađa nešto lijepo, trajno i nezaboravno. Do 1976. godine Kolonija radi u gradu, rade se skulpture u bihacitu i spomenici. Te godine Kolonija dobija ime Likovna kolonija "Krušnica" i dugoročni program rada, koji definiše dva glavna zadatka u Koloniji: stvaranje zbirke umjetničkih djela za buduću Galeriju u Bosanskoj Krupi i obrazovanje mladih talenata za likovni stvaralački rad. Krajem 70-ih godina Kolonija izlazi iz okvira lokalnog događanja i postaje mjesto okupljanja umjetnika iz svih republika bivše Jugoslavije, a hodočastili su je i umjetnici iz drugih evropskih zemalja i svima je rad u "Krušnici" ostao trajno u sjećanju - i umjetnicima i domaćinima.

Za ovaj dugi niz godina, koliko Kolonija radi, stvorena su umjetnička djela značajne umjetničke vrijednosti, koja danas čine stalnu postavku galerije Doma kulture u Bosanskoj Krupi.

U kolonijama se nije njegovao samo amaterizam, čak, u nekim od njih amaterizam je svođen na najmanju moguću mjeru, dok je dominantno bilo okupljanje afirmiranih likovnih umjetnika.

Tako je bilo i ove godine. U srijedu, 14. 7. u prostorijama Doma Kulture u Bosanskoj Krupi svečano je otvorena 40. jubilarna Međunarodna likovna kolonija „Krušnica". Organizator ovogodišnje Kolonije je JU "Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje" Bosanska Krupa, a generalni pokrovitelj načelnik Općine Bosanska Krupa, Armin Halitović.

I ove godine su stigli umjetnici uglavnom iz regije, ali i jedna učesnica iz Češke zbog čega je kolonija poprimila karakter međunarodne.

Na početku je svim gostima dobrodošlicu poželio direktor JU "Centra za kulturu, obrazovanje i informisanje", Salih Suljanović, koji je govorio o značaju Likovne kolonije, njenim počecima i razvoju, te o ljudima koji su kroz četiri desetljeća ostavili neizbrisiv trag u umjetničkom opusu u Bosanskoj Krupi. Nakon toga, predsjedavajući Općinskog vijeća u Bosanskoj Krupi, Dragoljub Srdić, Koloniju je prograsio otvorenom. Gosti i posjetioci su u galeriji Doma kulture, gdje se i održalo otvaranje, mogli pogledati izložbu slika s prethodne 39. Kolonije.

Osim pisaca, naučnika, humanista, Kolonija mnogima predstavlja svijetlu tačku kulturnog stvaranja na ovom području.

Da bismo razumjeli značaj ovog kulturnog događaja moramo znati i neke detalje. O njima govori gospodin Salih Suljanović: „Zašto su Boško Karanović, Enver Krupić, Zdravko Vajagić, Džemaludin Čaušević, Alaga Isaković, Stanislav Tajić, Edo Šarić, krenuli s Likovnom kolonijom? Zbog toga što je Bosanska Krupa grad umjetnosti, grad kulture. Kosta Hakman je 1924. god. izlagao u prestižnoj galeriji u Parizu. Mi danas imamo mnogo poznatijih slikara s prostora bivše Jugoslavije, koji će, ko zna kad izlagati u Parizu. Zar to ne govori dovoljno?"

Da bi se organizirala ovakva manifestacija potrebna su i finansijska sredstva. To je nešto s čime se Kolonija često suočavala. Centri za kulturu nemaju uvijek podršku od svih nadležnih institucija. To vrlo dobro zna i gospodin Suljanović: „ Moram kritikovati komisiju Federalnog Ministarstva koja je rekla da je ovo lokalna Kolonija. Ako Republika Češka spada u okvire USK, onda je to suviše smiješno. Želim da se ovom prilikom zahvalim našem istaknutom glumcu Izudinu Bajroviću koji nije izdvojio ni jednu paru za Likovnu koloniju"

Bilo kako bilo, umjetnici su zadužili materijal i krenuli obavljati svoje radne aktivnosti. Inspiraciju će, kao i svake godine, potražiti u prirodi, te na obalama Une i Krušnice. Četrdeseta jubilarna Kolonija ove godine traje od 14. jula do 19. jula i ugostila je umjetnike iz Češke, Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Gošće iz Hrvatske, njih 6, zatekli smo na Keju. Njihova predstavnica, Vesna Hrust, kaže kako najviše voli crtati pejzaže. Moramo priznati da je onda odabrala idealno mjesto za to. Mostovi, voda, mlinovi, drveće, bezbroj boja, sigurno su dovoljan motiv i inspiracija za slikanje. To potrđuje i Vesna: „ Vaš kraj je prekrasan, i mi se jako radujemo da smo tu, da možemo slikati ove vaše prekrasne motive, rijeku Unu i vaš grad."

Petra Jovanovska je diplomirani grafičar, kaže kako najčešće radi linoreze i da je u Bosanskoj Krupi prvi put. Zanimljivo je da je Petra stigla nekoliko dana prije početka kolonije i tako imala dovoljno vremena da se upozna s ljudima i prirodnim okruženjem. Ističe još da je njena tema apstrakcija, a da inspiraciju dobija od prirode.

Umjetnici su i treći dan ujutro krenuli na željene destinacije. Neki su ostali u prostorijama Doma kulture, neki otišli na Kej, a na mjestu gdje su se trebali održati „Krupićevi susreti na Uni", u kanjonu Rijeke Une, u radnom okruženju zatekli smo slikare iz Sarajeva, Borisa Čistopoljskog i Izeta Alečkovića. Boris ističe da je organizacija na nivou i da se ovdje uvijek dobro zabavi. Na pitanje „Da li je u Bosanskoj Krupi teško naći inspiraciju za slikanje, Boris kaže: „ Daleko od toga, pored Une gdje god da stanete ima inspiracije. Ljudi su divni, ovo je jedno od najljepših mjesta na kojima sam bio, ako ne i najljepše. Ja sam inače grafičar,a ova je Kolonija i osnovana kao grafička Kolonija. Tako da se ja, zajedno s domaćinima trudim da održimo tu grafiku."

Izet Alečković ove godine drugi put učestuje u Koloniji. Kaže da ambijenti u našem gradu traže lirski, nadahnuti, realni rad. On ne pripada tom pravcu. Ono što prvenstveno radi je apstrakcija. Bez obzira na to, ovdje se ne može oduprijeti izazovima prirode obojane najljepšim bojama. Kaže da ga, kada dođe u ovaj kraj, jednostavno povuče da radi mirno, relaksirajuće, a za to je najbolji akvarel. Ističe još i to da redovno ostavljaju sliku iz svog opusa koji rade u posljednjem periodu.

Na taj način bogate stalnu postavku slika u Galeriji Doma kulture u Bosanskoj Krupi, ali ostavljaju i svoj neizbrisiv trag kao svjedočenje za učešće u koloniji „Krušnica". Izet je dva mandata bio predsjednik kolonije „Počitelj", koja je najstarija kolonija u Bosni i Hercegovini. Zbog toga zna koliko se treba raditi na afirmiranju kolonije, kako privući eminentne umjetnike i kako je finansirati.  Kaže da je danas najteže govoriti o ekonomskoj održivosti kolonija. Zbog toga se u Bosni i Hercegovini, njih mnogo ugasilo.

Umjetnost u našim života, u današnje vrijeme, nije na vrhu prioriteta. Kada to znamo, postavljamo pitanje mogu li umjetnici od svoga rada koji iziskuje mnogo vremena i ulaganja, pristojno živjeti. Izet kaže da je to isto kao i kod majstora, dobar majstor ne zna šta će od posla, dok loš nema šta raditi. A Boris, kada je u pitanju isplativost ovog posla, kaže da je najveći problem u klijanteli, iako je ima, često je likovno neobrazovana.

Bez obzira na sve, umjetnici će uvijek slikati. To je nešto što živi u svakom od njih, a zove se ljubav, želja i potreba. Domaćini se nadaju da će i u budućnosti dolaziti na likovnu koloniju „Krušnica", kako bi što više mogli obogatiti fundus zbirke slika u njihovoj galeriji. Od posljednjeg dana njihovog boravka, zbirka je bogatija za 30 djela.

1976. godine Kolonija okuplja slikare i mlade talente koji rade na Vrelu rijeke Krušnice. Tako je i ostalo sve do danas. Mladi talenti dolaze, slikaju i druže se i što je najbitnije, pokazuju volju da u budućnosti nastave tradiciju kolonije. O obrazovanju mladih tokom tih godina govori jedan od domaćih slikara, Alaga Isaković: „ Mi ni ove godine nismo napustili mlade. Imamo nekoliko učenika koji su redovni , a imamo i onih koji se povremeno odazovu tokom školske godine. Danas trenutno, Semina Muminović radi mrtvu prirodu, Benjamin Bratić i Lejla Zjakić rade akrilik na platnu i crteže. Vrlo je lijepo vidjeti da mladi kroz Koloniju napreduju. Očekujemo da će u dogledno vrijeme biti pravi igrači u Likovnoj koloniji."

I mi se nadamo, zapravo znamo, jer evidentno je da su svaki dan tokom kolonije, ushićeni dolazili u Dom kulture da bi crtali i na taj način doprinijeli stvaranju likovnih djela koje vječno ostaju s njihovim imenima. Svoje utiske prenosi učenica Lejla Zjakić: „Već sam tu drugi put, volim crtati i zbog toga sam došla, najviše volim crtati olovkom grafike. Uradila sam nekoliko crteža, jedan je na platnu s nekim čudnim materijalom, a ostale sam olovkom"

Ahmed Kundur iz Tešnja i Mehmed Smajić iz Bihaća, umjetnici su koji zbog neodgodivih obaveza nisu mogli doći na ovogodišnju koloniju, ali su da bi ispoštovali koloniju i organizatore dostavili svoja djela. I ona su, sa svim ostalim ovogodišnjim ostvarenjima, izložena 19. jula na zatvaranju 40. Međunarodne likovne kolonije.

Ovogodišnju Koloniju svečano je proglasio zatvorenom načelnik Općine Bosanska Krupa Armin Halitović, koji se zahvalio gostima i posjetiocima, te ih pozvao da dođu i iduće godine. Sve u svemu, organizatori ističu zadovoljstvo što je sve proteklo kako su zamislili, ali s druge strane i tugu jer je sve tako brzo završilo.

To i nije čudno, znamo da sve što je dobro, kratko traje. Ostaje još samo da čekamo i priželjkujemo slijedeću koloniju, još bolju, bogatiju i posjećeniju.

Kasim Šertović