Buduca zgrada Gimnazije uBosanskoj Krupi danas je dobila svoj kamen temeljac.Njega su polozili premijer Federacije BiH Mustafa Mujezinovic,premijer USK Semsudin Dedic i nacelnik opcine Bosanska Krupa Armin Halitovic.
Svoj boravak u Bosanskoj Krupi premijeri Federacije i ...
Općina Bosanska Krupa odlučila je pomoći nogometne klubove iz ovog grada i to na taj način da će im urediti svlačionice i prostor za držanje opreme .Za tu namjenu izdvojena su značajna sredstva a upravo je potpisan ugovor za realizaciju ovog posla.U Bosanskoj Krupi na ...
Mještani Malog Badića,dijela bosanskokrupske mjesne zajednice Ostružnica ,godinama su čekali i slušali obećanja da će im se izgraditi dionica puta u dužini od 900 metara kako bi bi skraćen put do središta sela,do škole,najbliže prodavnice i samog sjedišta...
Devet radnica nekadašnjeg preduzeća 17.septembar koje je privatizovano od kompanije Ilma doo Bihać 2002.godine ,i koje se vodilo kao firma ćerka ove kompanije ,na press konferenciji u Bosanskoj Krupi javnost su upoznali sa načinom na koji su ostali bez posla...
Općina Bosanska Krupa obezbijedila je sredstva za 50 poklon paketa socijalno ugroženim stanovnicima općine Bosanska Krupa.Paketi sadrže brašno,šećer,ulje i druge prehrambene proizvode te higijenske potrepštine dovoljne za jednu četveročlanu porodicu. Nače...
Danas 23.07.2010.god je OO SBiH u svojim prostorijama odrzala pres-konferenciju kojoj je prisustvovalo opcinsko rukovodsvo na celu sa predsjednikom Melhijadom Velicem.Kompletnom pres konferencijom dominirale su dvije teme od kojih je jedna nesumnjivo privukla najvise paznje.
Naime kako je kazao gospodin Velic predsjednik ove stranke od danas SBiH nije dio koalicionog bloka i u buducem sastavu Opcinskog vijeca Bosanska Krupa djelovace samostalno i kako su kazali u skladu sa situacijama i interesima gradjana opcine.
Da podsjetimo nakon lokalnih izbora u BiH 2008 godine pet politickih partija ,pored SBiH i : Evropska ekoloska stranka,Stranka demokratskih aktivnosti A-SDA,Socijaldemokratska partija i Narodna stranka radom za boljitak potpisale su sporazum kojim su podrzale nacelnika Halitovica kroz pomenuti koalicioni blok.
Svi razlozi izlaska iz koalicionog bloka ove stranke idu u jednom pravcu ,a to je da :
„SBiH ne zeli biti element nicijeg instaliranog djelovanja s druge strane,tacnije interes politickih struja koje ne zele pozitivnu Bosanskau Krupu".Nadalje gdin Velic je kazao da nacelnik opcine koji je biran od strane svih gradjana koji su ocekivali bolju i otvoreniju Bosansku Krupu povede racuna o svojim istupima u kojima bi morao da se distancira od svih politickih partija bez obzira o kojim politickim partijama je rijec i da na takav nacin sebe ne dovede u situaciju da bude nacelnik SDP-a,vec nacelnik svih gradjana ove opcine.
Sve izneseno tom prilikom islo je u pravcu uplitanja u rad nacelnika opcine od strane Socijaldemokratske partije te je upucena i poruka nacelniku Halitovicu da :"Funkciju koju trenutno obavlja shvati ozbiljno i otrgne se i ne dozvoli da ga neko prisiljava da cini ustupke niti SDP-u niti bilo kom drugom".
Inace gdja Mirzeta Harcevic je kazala da je politicka situacija uopce uzev u opcini Bosanska Krupa jako nestabilna mozda i najnestabilnija u odnosu na ostale dijelove USK ,a kako je kazala razlog za takvo stanje vidi u izabranim zvanicnicima koji idu po misljenje u druge opcine.Ocit primjer kako kaze vidi u Prostornom planu opcine Bosanska Krupa koji je istini za volju usvojen ,ali preko noci i na brzinu ,a za period od 20 godina u kojem nisu definisane granice opcine pa zbog toga primjera radi u spornim podrucjima dolazi do istresanja tona smeca koja ugrozavaju zdravlje ljudi ove opcine.Jedna od tema kojoj se posvetila paznja jesu infrastrukturni projekti ,losi radovi na asfaltiranju puteva u opcini za koje su kao vijecnici u opcinskom vijecu Bos.Krupa postavljali vijecnicka pitanja ,ali kako kazu do dana danasnjeg nisu dobili odgovor.
Posebno su skrenuli paznju na projekat vodosnabdjevanja M.Selo-Pistaline-Jezerski .Taj projekt kazu u Stranci za BiH bi trebao da je poodavno u toku tacnije od 1 maja,kako su izjavljivali pojedini clanovi SDP-a gradjanima ovog podrucja.Na vijecnicko pitanje i upite upucene nadleznim sluzbama o tome ko je izvodjac radova,kad se pocinje sa radovima i slicno do dana danasnjeg odgovor nismo dobili istice Velic ,predsjednik SBiH.
Sinoc je na Gradskom keju u Bosanskoj Krupi i zvanicno otvoren I bosanskokrupski sajam organske proizvodnje.Desetak izlagaca sa USK te Travnika,Hadzica,Visokog,Gradacca,Guca Gore i drugih dijelova BiH posjetitelje su sinoc upoznavali sa zaista bogatom paletom proizvoda koji su uzgojeni bez upotrebe hemisjkih preparata.Direktor Poljoprivrednog zavoda USK Smail Toromanovic koji se sinoc obratio prisutnima govorio je o tome gdje se BiH ,a time i USK nalazi po pitanju organaske proizvodnje te kako imamo sve uslove za proizvodnju ovih visoko cijenjenih proizvoda u Evropi i svijetu.Problem jesu barijere sa kojima se BiH suocava prilikom izvoza ,ali kako naglasava Toromanovic ni to nije nasavladiva prepreka.Predsjednik Privredne komore Ismet Pasalic istakao je da su ovakve i slicne manifestacije uvijek dobro dosle u cilju promoviranja USK,kakva je i manifestacija EKO BIS koja se uskoro odrzava u Bihacu.
Nacelnik opcine Bosanska Krupa Armin Halitovic tom prilikom sve prisutne je pozdravio i I bosanskokrupski sajam organske proizvodnje proglasio otvorenim,isticuci da Bosanska Krupa ima sto pokazati u eko i turistickoj ponudi te da su ovakvi projekti upravo jedan od nacina promoviranja bosanskokrupskih potencijala .
Ugodan ambijent Gradskog keja i dobru atmosferu upotpunile su „Tambure sa Une" ,a kasnije i bosanskokrupski bend „Javni nered".
Danas, drugog dana sajma u maloj sali hotela „Stari grad-Ilma" za poljoprivredne proizvodjace odrzano je strucno predavanje na temu „Stetnost nekontrolisane upotrebe pesticida za pcelarsku proizvodnju" gdje je predavac bila dipl.ing.poljoprivrede Alma Mesic iz Poljoprivrednog zavoda USK.
BiH u 2009 godini uvezla je hrane u vrijednosti 2,3 milijarde maraka ,a izvezla svega 446 miliona,a trend se prema podacima Poljoprivrednog zavoda USK nastavio i u 2010 godini.Naime za prvih pet mjeseci nasa zemlja uvezla je negdje oko 670 miliona maraka hrane,sto znaci da su projekcije za 2010 godinu 1,5 milijardi maraka uvoza.Upravo jedini sektor koji u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji biljezi suficit jeste organska poljoprivreda,koji je za 2009 godinu iznosio 1 800 000 KM.Jos jedan podatak koji raduje jeste da u BiH ima oko 400 certificiranih poljoprivrednih proizvodjaca organskih proizvoda na oko 791 ha poljoprivrednih povrsina te da ova grana proizvodnje ima tendenciju rasta.U kompletnoj prici znacajno mjesto zauzimaju organski proizvodjaci sa podrucja USK kojih je trenutno 60 certificiranih.Treba napomenuti da FBIH u 2009 godini osigurala 400 000 KM ,a Vlada USK 50 000 KM poticaja upravo za ovu vrstu primarne poljoprivredne prizvodnje.
Kako su istaknuli u Asocijaciji poljoprivrednih proizvodjaca USK potrebno je raditi na mijenjanju svijesti stanovnistva i ukazati im na mogucnosti koje se pruzaju ulaskom u ovu granu proizvodnje.Jedan od nacina prepoznavanja organskog proizvoda i perspektive u njemu jesu sajmovi kakav je u Bosanskoj Krupi upravo u toku.
Organizatori sajma su opcina Bosanska Krupa,Asocijacija poljoprivrednih proizvodjaca organskih proizvoda USK u suradnji sa Poljoprivrednim zavodom USK ,JKP „10 juli Bosanska Krupa" ,a idejni tvorac je Lokalna akciona grupa „Una-Sana".
Prvi bosanskokrupski sajam organske proizvodnje zatvara se u vecernjim satima u subotu 24 jula 2010 godine.
Ovdje u Bosanskoj Krupi, gdje je priroda ispričala najljepšu bajku o vodi i ljudima svake godine se okupljaju likovni umjetnici na rad i druženje u Likovnoj koloniji "Krušnica".
Počelo se skromno daleke 1970. godine, kada su Boško Karanović, Enver Krupić i Zdravko Vajagić okupili prve umjetnike, koji su tada gradu darovali i prve radove umjetničkog stvaralaštva. Već se tada dalo naslutiti da se u Bosanskoj Krupi rađa nešto lijepo, trajno i nezaboravno. Do 1976. godine Kolonija radi u gradu, rade se skulpture u bihacitu i spomenici. Te godine Kolonija dobija ime Likovna kolonija "Krušnica" i dugoročni program rada, koji definiše dva glavna zadatka u Koloniji: stvaranje zbirke umjetničkih djela za buduću Galeriju u Bosanskoj Krupi i obrazovanje mladih talenata za likovni stvaralački rad. Krajem 70-ih godina Kolonija izlazi iz okvira lokalnog događanja i postaje mjesto okupljanja umjetnika iz svih republika bivše Jugoslavije, a hodočastili su je i umjetnici iz drugih evropskih zemalja i svima je rad u "Krušnici" ostao trajno u sjećanju - i umjetnicima i domaćinima.
Za ovaj dugi niz godina, koliko Kolonija radi, stvorena su umjetnička djela značajne umjetničke vrijednosti, koja danas čine stalnu postavku galerije Doma kulture u Bosanskoj Krupi.
U kolonijama se nije njegovao samo amaterizam, čak, u nekim od njih amaterizam je svođen na najmanju moguću mjeru, dok je dominantno bilo okupljanje afirmiranih likovnih umjetnika.
Tako je bilo i ove godine. U srijedu, 14. 7. u prostorijama Doma Kulture u Bosanskoj Krupi svečano je otvorena 40. jubilarna Međunarodna likovna kolonija „Krušnica". Organizator ovogodišnje Kolonije je JU "Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje" Bosanska Krupa, a generalni pokrovitelj načelnik Općine Bosanska Krupa, Armin Halitović.
I ove godine su stigli umjetnici uglavnom iz regije, ali i jedna učesnica iz Češke zbog čega je kolonija poprimila karakter međunarodne.
Na početku je svim gostima dobrodošlicu poželio direktor JU "Centra za kulturu, obrazovanje i informisanje", Salih Suljanović, koji je govorio o značaju Likovne kolonije, njenim počecima i razvoju, te o ljudima koji su kroz četiri desetljeća ostavili neizbrisiv trag u umjetničkom opusu u Bosanskoj Krupi. Nakon toga, predsjedavajući Općinskog vijeća u Bosanskoj Krupi, Dragoljub Srdić, Koloniju je prograsio otvorenom. Gosti i posjetioci su u galeriji Doma kulture, gdje se i održalo otvaranje, mogli pogledati izložbu slika s prethodne 39. Kolonije.
Osim pisaca, naučnika, humanista, Kolonija mnogima predstavlja svijetlu tačku kulturnog stvaranja na ovom području.
Da bismo razumjeli značaj ovog kulturnog događaja moramo znati i neke detalje. O njima govori gospodin Salih Suljanović: „Zašto su Boško Karanović, Enver Krupić, Zdravko Vajagić, Džemaludin Čaušević, Alaga Isaković, Stanislav Tajić, Edo Šarić, krenuli s Likovnom kolonijom? Zbog toga što je Bosanska Krupa grad umjetnosti, grad kulture. Kosta Hakman je 1924. god. izlagao u prestižnoj galeriji u Parizu. Mi danas imamo mnogo poznatijih slikara s prostora bivše Jugoslavije, koji će, ko zna kad izlagati u Parizu. Zar to ne govori dovoljno?"
Da bi se organizirala ovakva manifestacija potrebna su i finansijska sredstva. To je nešto s čime se Kolonija često suočavala. Centri za kulturu nemaju uvijek podršku od svih nadležnih institucija. To vrlo dobro zna i gospodin Suljanović: „ Moram kritikovati komisiju Federalnog Ministarstva koja je rekla da je ovo lokalna Kolonija. Ako Republika Češka spada u okvire USK, onda je to suviše smiješno. Želim da se ovom prilikom zahvalim našem istaknutom glumcu Izudinu Bajroviću koji nije izdvojio ni jednu paru za Likovnu koloniju"
Bilo kako bilo, umjetnici su zadužili materijal i krenuli obavljati svoje radne aktivnosti. Inspiraciju će, kao i svake godine, potražiti u prirodi, te na obalama Une i Krušnice. Četrdeseta jubilarna Kolonija ove godine traje od 14. jula do 19. jula i ugostila je umjetnike iz Češke, Crne Gore, Srbije, Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Gošće iz Hrvatske, njih 6, zatekli smo na Keju. Njihova predstavnica, Vesna Hrust, kaže kako najviše voli crtati pejzaže. Moramo priznati da je onda odabrala idealno mjesto za to. Mostovi, voda, mlinovi, drveće, bezbroj boja, sigurno su dovoljan motiv i inspiracija za slikanje. To potrđuje i Vesna: „ Vaš kraj je prekrasan, i mi se jako radujemo da smo tu, da možemo slikati ove vaše prekrasne motive, rijeku Unu i vaš grad."
Petra Jovanovska je diplomirani grafičar, kaže kako najčešće radi linoreze i da je u Bosanskoj Krupi prvi put. Zanimljivo je da je Petra stigla nekoliko dana prije početka kolonije i tako imala dovoljno vremena da se upozna s ljudima i prirodnim okruženjem. Ističe još da je njena tema apstrakcija, a da inspiraciju dobija od prirode.
Umjetnici su i treći dan ujutro krenuli na željene destinacije. Neki su ostali u prostorijama Doma kulture, neki otišli na Kej, a na mjestu gdje su se trebali održati „Krupićevi susreti na Uni", u kanjonu Rijeke Une, u radnom okruženju zatekli smo slikare iz Sarajeva, Borisa Čistopoljskog i Izeta Alečkovića. Boris ističe da je organizacija na nivou i da se ovdje uvijek dobro zabavi. Na pitanje „Da li je u Bosanskoj Krupi teško naći inspiraciju za slikanje, Boris kaže: „ Daleko od toga, pored Une gdje god da stanete ima inspiracije. Ljudi su divni, ovo je jedno od najljepših mjesta na kojima sam bio, ako ne i najljepše. Ja sam inače grafičar,a ova je Kolonija i osnovana kao grafička Kolonija. Tako da se ja, zajedno s domaćinima trudim da održimo tu grafiku."
Izet Alečković ove godine drugi put učestuje u Koloniji. Kaže da ambijenti u našem gradu traže lirski, nadahnuti, realni rad. On ne pripada tom pravcu. Ono što prvenstveno radi je apstrakcija. Bez obzira na to, ovdje se ne može oduprijeti izazovima prirode obojane najljepšim bojama. Kaže da ga, kada dođe u ovaj kraj, jednostavno povuče da radi mirno, relaksirajuće, a za to je najbolji akvarel. Ističe još i to da redovno ostavljaju sliku iz svog opusa koji rade u posljednjem periodu.
Na taj način bogate stalnu postavku slika u Galeriji Doma kulture u Bosanskoj Krupi, ali ostavljaju i svoj neizbrisiv trag kao svjedočenje za učešće u koloniji „Krušnica". Izet je dva mandata bio predsjednik kolonije „Počitelj", koja je najstarija kolonija u Bosni i Hercegovini. Zbog toga zna koliko se treba raditi na afirmiranju kolonije, kako privući eminentne umjetnike i kako je finansirati. Kaže da je danas najteže govoriti o ekonomskoj održivosti kolonija. Zbog toga se u Bosni i Hercegovini, njih mnogo ugasilo.
Umjetnost u našim života, u današnje vrijeme, nije na vrhu prioriteta. Kada to znamo, postavljamo pitanje mogu li umjetnici od svoga rada koji iziskuje mnogo vremena i ulaganja, pristojno živjeti. Izet kaže da je to isto kao i kod majstora, dobar majstor ne zna šta će od posla, dok loš nema šta raditi. A Boris, kada je u pitanju isplativost ovog posla, kaže da je najveći problem u klijanteli, iako je ima, često je likovno neobrazovana.
Bez obzira na sve, umjetnici će uvijek slikati. To je nešto što živi u svakom od njih, a zove se ljubav, želja i potreba. Domaćini se nadaju da će i u budućnosti dolaziti na likovnu koloniju „Krušnica", kako bi što više mogli obogatiti fundus zbirke slika u njihovoj galeriji. Od posljednjeg dana njihovog boravka, zbirka je bogatija za 30 djela.
1976. godine Kolonija okuplja slikare i mlade talente koji rade na Vrelu rijeke Krušnice. Tako je i ostalo sve do danas. Mladi talenti dolaze, slikaju i druže se i što je najbitnije, pokazuju volju da u budućnosti nastave tradiciju kolonije. O obrazovanju mladih tokom tih godina govori jedan od domaćih slikara, Alaga Isaković: „ Mi ni ove godine nismo napustili mlade. Imamo nekoliko učenika koji su redovni , a imamo i onih koji se povremeno odazovu tokom školske godine. Danas trenutno, Semina Muminović radi mrtvu prirodu, Benjamin Bratić i Lejla Zjakić rade akrilik na platnu i crteže. Vrlo je lijepo vidjeti da mladi kroz Koloniju napreduju. Očekujemo da će u dogledno vrijeme biti pravi igrači u Likovnoj koloniji."
I mi se nadamo, zapravo znamo, jer evidentno je da su svaki dan tokom kolonije, ushićeni dolazili u Dom kulture da bi crtali i na taj način doprinijeli stvaranju likovnih djela koje vječno ostaju s njihovim imenima. Svoje utiske prenosi učenica Lejla Zjakić: „Već sam tu drugi put, volim crtati i zbog toga sam došla, najviše volim crtati olovkom grafike. Uradila sam nekoliko crteža, jedan je na platnu s nekim čudnim materijalom, a ostale sam olovkom"
Ahmed Kundur iz Tešnja i Mehmed Smajić iz Bihaća, umjetnici su koji zbog neodgodivih obaveza nisu mogli doći na ovogodišnju koloniju, ali su da bi ispoštovali koloniju i organizatore dostavili svoja djela. I ona su, sa svim ostalim ovogodišnjim ostvarenjima, izložena 19. jula na zatvaranju 40. Međunarodne likovne kolonije.
Ovogodišnju Koloniju svečano je proglasio zatvorenom načelnik Općine Bosanska Krupa Armin Halitović, koji se zahvalio gostima i posjetiocima, te ih pozvao da dođu i iduće godine. Sve u svemu, organizatori ističu zadovoljstvo što je sve proteklo kako su zamislili, ali s druge strane i tugu jer je sve tako brzo završilo.
To i nije čudno, znamo da sve što je dobro, kratko traje. Ostaje još samo da čekamo i priželjkujemo slijedeću koloniju, još bolju, bogatiju i posjećeniju.
Na XXV po redu sjednici OV Bosanska Krupa inace posljednjoj pred ljetnu pauzu i godisnje odmore,vijecnici su raspravljali o 15 tacaka dnevnog reda,sto je za samo jednu tacku vise u odnosu na predlozeni dnevni red.Naime na dnevni red je uvrsten i Prijedlog Odluke o pristupanju pripremnim aktivnostima za izradu Zoning plana urbanog podrucja naseljenog mjesta Jezerski, tacka koja je bez diskusije usvojena jednoglasno.
Od ostalih tacaka koje su se nasle na dnevnom redu ove XXV redovne sjednice paznju je privukla deseta tacka ,a to je Prijedlog Odluke o imenovanju opcinskog pravobranioca.Ovu duznost u narednom periodu ,a prema odluci vijecnika opcinskog vijeca Bosanska Krupa obavljace Zlatan Nanic,inace diplomirani pravnik,koji je odmah potom polozio i svecanu zakletvu.Opcina Bosanska Krupa u svojoj administrativno-teritorijalnoj organizaciji pored vec postojece 23 mjesne zajednice dobija i 24. Babinovac,Banjani i Vodomut zajedno cinice MZ-u Bastra..Mada se moglo cuti da je ova odluka mogla biti donesena mnogo ranije ,a u kontekstu dolazecih Opcih izbora vijecnici su ipak bez vecih problema usvojili odluku s tim da su trazili od nadlezne sluzbe da definise granice,jer primjera radi Vodomut ulazi u sastav sadasnje MZ Otoka centar. Naime inicijativu za osnivanje MZ Bastra podrzala su 302 mjsetana sto je po zakonu u skladu sa propisanih 10 % biraca upisanih u biracki spisak naselja za cije se podrucje predlaze osnivanje mjesne zajednice.Inicijativa je Opcinskom vijecu predana 25 avgusta 2007 godine,a vijece ju je prihvatilo pocetkom septembra iste godine .Kako je sve uradjeno u skladu sa zakonom te ispostovana procedura prepreka vise nije bilo da se donese ovakva odluka.S obzirom na to da se Nacrt Statuta MZ Bastra tek treba usaglasiti vijecnici o ovoj podtacki nisu ni raspravljali.
Na sjednici se kao deveta nasla i tacka Ocitovanje o prijedlogu Odluke Vlade FBiH ,a vezano za privatizaciju preduzeca kojima je osnivac opcina.Nakon krace rasprave ,a smatrajuci ,sto je istakao i nacelnik opcine Halitovic da vijecnici pred sobom nemaju dovoljno informacija te sliku stanja da bi se ocitovali o ovako vaznoj odluci donesen je zakljucak da se sa podrobnijim materijalima i informacijama od vijecnika odluka trazi na nekoj od narednih sjednica.
Mada je ova sjednica protekla bez vecih diskusija i udaljavanja od tematike tacaka o kojima se raspravljalo za ovaj izvjestaj jos bi smo izdvojili imenovanje zamjenskih clanova u petoclanom sastavu OIK .Na ovakav potez vijecnici su se odlucili nakon sto je clan OIK Sead Komic obrazlozio da dva od pet clanova iz sastava ovog tijela nisu i nece biti u mogucnosti obavljati svoju duznost,a kako je izborna godina obim poslova se povecava te prema izbornom zakonu izborne komisije moraju u kontinuitetu raditi u punom sastavu.Tako je kao zamjenik predsjednice OIK Sladjane Topic-Mesic na godinu dana imenovan Borislav Desnica,dok ce Ferid Emric obavljati duznost clana OIK umjesto Camke Hadzic.Ovom odlukom bosanskokrupska izborna komisija ima uslove da nesmetano radi svoj posao.
Pomenimo i to da je Opcinsko vijece dalo na privremeno koristenje poslovne prostorije u zgradi nekadasnjeg maticnog ureda za potrebe Udruzenja za borbu protiv ovisnosti,prvo ovakvog tipa nakon rata.
Prema onom sto se moglo cuti naredna sjenica Opcinskog vijeca Bosanska Krupa bit ce ona na kojoj ce se vijecnici odrediti po pitanju kandidata za odlikovanja u povodu 17 septembra i 15-te godisnjice oslobodjenja opcine Bos.Krupa,sto je rezervisano za pocetak septembra.
U subotu je pred više od 3000 gledalaca ,spuštena zastava na 30.jubilarne Unske ladjare u Bosanskoj Krupi. Glavnom utrkom i proglašenjem pobjednika je okončana dvodnevna manifestacija u kojoj je učestvovalo 28.posada ladjara i 12 skakača sa drvenog mosta u Bosanskoj Krupi.
Prvo mjesto u takmičenju Prve laste Une , koje se održalo po dvadeset i peti put pripalo je skakaču Alukić Arnelu ,samo jednu desetinku boda bio je slabiji Harbaš Nermin a treće mjesto pripalo je Alidžanović Anesu. Sva trojica su dobili medalje,pehare i novčane nagradeU glavnoj utrci 30.Unskih ladjara dominirale su ekipe „Dido I" i „Butik Tani" koje su borbu na stazi dugoj 5 kilometara vodile do samo kraja utrke. Na kraju ekipa „Dido I" za koju su veslali Karaibrahimović Denis,Halkić Dino,Palić Indir i Kovačević Semir bila je bolja i zasluženo po treći put zaredom osvojila prvo mjesto. Drugi su bili članovi posade"Butik Tani" sa veslačima Bapić Amarom,Balkić Harisom,Balkić Seadom i Bužimkić Arminom.Treća je bila ekipa „Tigrova" u sastavu Halkić Muris, Halkić Kemal, Halkić Almir i Jogić Haris. Za svoj uspjeh dobili su medalje i pehar te novčane nagrade a vodja ekipe „Dido I" Nesud Karaibrahimović podigao je i prelazni pehar kojeg je ova posada zbog tri uzastopne pobjede osvojila u trajno vlasništvo.nakon proglašenja najboljih u čast pobjednika na sredini rijeke Une zapaljena je Ladjarska vatra.Nju su simbolično zapalili jedan od prvih učesnika u utrkamna Ladjara halid Sivić i višestruki pobjednik iz ekipe Smrča Zeid Mujić. Prvog dana takmičili su se Unski ladjari kadeti i Unski ladjari -veterani a otvorena je i izložba fotografija"30.godina Unskih ladjara" autora Hašima Šarića .Trideseti Unski ladjari organizovani su pod pokroviteljstvom općinskog načelnika Armina Halitovića.Generalni sponzor bilo je ŠPD „Unsko sanske šume" iz Bosanske Krupa a medijski pokrovitelj Radio Bosanska Krupa.
