Enisa
URL web stranice: E-pošta: Ova adresa el. pošte je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.
PRVI INTERNACIONALNI KICK BOX "Bosanska Krupa open"
ponedjeljak, 20 Februar 2012 11:57 Objavljeno u Sport i mladi
Klub borilačkih vještina BORAC Bosanska Krupa bili su organizator 1. Internacionalnog kick boxing kupa „Bosanska Krupa open“. Na ovom internacionalnom kupu učešće je uzelo 147 takmičara iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine. Zijad Halilović generalni sekretar kick box saveza BiH i predsjednik kick box saveza USK je zadovoljan cjelokupnom organizacijom, kao i učesnicima koji su došli u velikom broju.
1.Internacionalnom kick boxing kupu Bosanska Krupa open, učešće su uzela djeca od 2002. do 2004. godišta, kadeti od 1996. do 2001. godišta, juniori od 1993. do 1996. godišta, te seniori, takmičari rođeni 1993. godine i ranije.
„Ove godine napravili smo otvoreno prvenstvo kantona, kojem je pristupilo 147 takmičara iz 14 klubova. Organizacija je dosta dobra, posebno uslovi u hotelu i ugodna temperatura.“-zadovoljno je prokomentarisao Zijad Halilović generalni sekretar Kick box saveza BiH i predsjednik Kick box saveza USK.
Ispred Kluba borilačkih vještina „Borac“ iz Bosanske Krupe, koji su ujedno i organizatori ovog kupa, obratio nam se Almir Harbaš:
„Sama organizacija je dobra uz pomoć načelnika i premijera. Uspjeli smo i nadamo se da smo ispunili krajnji cilj, jer se do sad ovako nešto nije dešavalo u našem gradu.“
Generalni pokrovitelji kupa su premijer Unsko - Sanskog kantona Hamdija Lipovača, te načelnik Općine Bosanska Krupa Armin Halitović.
Enisa Bajrić
Žene najčešće žrtve porodičnog nasilja
Nasilje u porodici je sve češća pojava, ne samo u Bosni i Hercegovini, nego i u cijelom svijetu. U najvećem broju slučajeva, žene i djeca su najčešće žrtve porodičnog nasilja.
Ne postoji pojedinačan uzrok kojim se može objasniti zašto muškarci ( u manje slučajeva žene) zlostavljaju svoje partnere. Faktori koji su najuže povezani sa porodičnim nasiljem su mladost i odrastanje i nasilnika i žrtve ( period od 18 do 30 godine života), niski prihodi, odrastanje u nasilnoj porodici, konzumiranje alkohola ili droga, nezaposlenost, seksualna frustracija i nezadovoljstvo poslom. Takodje, nijedna pojedinačna karakteristika ličnosti ne dovodi do nasilnog ponašanja, ali je primijećeno da počinioci nasilja u najvećem broju slučajeva pate od asocijalnih poremećaja ličnosti. Osobe sa ovakvim poremećajima imaju smanjenu sposobnost osjecćnja krivice, tuge ili griže savjesti. Patrijarhat je povezan sa subordinacijom i potčinjavanjem žena. Nasilje je često institucionalizovano ili ugrađeno u društvene strukture, kao sto je slučaj sa tradicionalnim običajima i zakonima koji dopuštaju muškarcu da fizički kažnjavaju svoju suprugu. Patrijarhalno uređenje doprinosi slabom ekonomskom statusu žena, što ih stavlja u zavisan položaj u odnosu na muškarce. Ovakva zavisnost stvara pogodne uslove da se žena uplete u nasilnu vezu i otežava joj izlazak iz iste.
Sigurna kuća u Bihaću Žene sa Une, dugi niz godina pruža pomoć i utočište ženama i djeci koja su žrtve nasilja. U toj Sigurnoj kući, u protekloj godini nije bila nijedna žena žrtva nasilja koja je tu boravila u protekloj godini, ali je bilo iz naših susjednih općina - kazala je koordinatorica Sigurne kuće Žene sa Une, Majda Pečenković.
Porodično nasilje najčešće sprovodi muškarac nad ženom, a dešavaju se i obrnute situacije. Uopšteno govoreći, žrtve nasilja su slabiji; dakle, žene, djeca i stariji ljudi. Nasilnik djeluje tako što sprovodi psihičko i/ili fizičko nasilje nad ženom i djecom. PSIHIČKO NASILJE kroz verbalnu manifestaciju podrazumijeva vrijeđanje; vikanje; prijetnje; izgovaranje ponižavajućih kritika ili zabrana, te ismijavanje. Tako to počinje, a nastavlja se psihičkim terorom, odnosno, kontrolisanjem vašeg kretanja (kroz vrebanje i špijuniranje); prisluškivanjem vaših telefonskih razgovora i preturanjem po vašoj tašni i vašim džepovima; uskraćivanjem sna; uništavanjem vaše imovine i stvari koje su vama važne; prijetnjama samoubistvom; ignorisanjem i zapostavljanjem vas kao ličnosti (jer cilj nasilnika je da vas slomi kao ličnost i da vam utjera strah u kosti do vašeg uništenja, tako da na kraju vi mislite da ste lude), itd.
Ekonomsko nasilje može da se posmatra kao vid psihičkog nasilja. To su situacije kada žena treba da se pravda muškarcu za svaku marku koju je potrošila, i onda kada jeste i kada nije u radnom odnosu. Takođe, i zahtjev da žena napusti radno mesto ili pokušaj žene da se zaposli i ekonomski osamostali spada u ekonomsko nasilje. Konačno, sva imovina se vodi na muškarca i vi ne raspolažete ničim.
Prema riječima Samira Šabić, šefa odjela kriminalističke policije u Bosanskoj Krupi, na Općini Bosanska Krupa 2009. godini je bilo 20 prijavljenih slučajeva porodičnog nasilja, u 2010. godini 22, u 2011. godini 16, a u 2012. godini nema prijavljenih slučajeva. Zaštitne mjere koje propisuje Zakon FBiH su: udaljenje iz stana, kuće ili nekog drugog stambenog prostora, zabrane približavanja žrtvi nasilja, osiguranje zaštite žrtve nasilja, zabrane uznemiravanja ili uhođenja žrtve nasilja, obaveza psihosocijalnog tretmana, te obavezno liječenje od ovisnosti.
U Bosni i Hercegovini, nasilje nad ženama nije rijetkost, a tek se prije nekoliko godina, zahvaljujući brojnim kampanjama protiv nasilja, počela rađati svijest da žene ne treba da trpe nasilje u porodici ili bilo gdje drugdje. Nasilje nad ženama je prepreka ka ostvarivanju jednakosti, napretka i mira u društvu, te je jako važno da cijela zajednica radi na suzbijanju rodno zasnovanog nasilja.
Enisa Bajrić
Druga osnovna škola u Bosanskoj Krupi bila je domaćin jednodnevnog seminara koji je upriličen za nastavnike, predstavnike koordinacionih timova iz četiri osnovne škole sa područja općine Bosanska Krupa. U saradnji sa Ministarstvom obrazovanja i Pedagoškim zavodom Unsko - sanskog kantona seminar je realizovan pod nazivom MREŽA ŠKOLA. Voditelji seminara bile su Šejla Bjelopoljak pedagogica Druge osnovne škole u Bosanskoj Krupi, te Enesa Kalajlić pedagogica Osnovne škole Crvarevac iz Velike Kladuše.
Mreža škola je projekat kvalitetne inkluzivne škole u lokalnoj zajednici. Cilj ovakvih seminara jeste kreiranje mreže inkluzivnih škola, podrška implementaciji školskih i općinskih razvojnih planova. Izmeđuostalog, tu se misli na poboljšanje kvaliteta odgoja i obrazovanja, unapređenje saradnje među školama, pružanje podrške djeci, roditeljima i uposlenicima škola.
Na seminaru su učesnici predstavili specifičnosti svojih škola, gdje se misli na nešto što ih manje više razlikuje od drugih škola. Tako su predstavnici Prve osnovne škole u Bosanskoj Krupi naveli neke od specifičnosti svoje škole, a misli su na multietničnost, prilagođen plan i program učenicima sa posebnim potrebama, nedostatak prostora za odvijanje nastave, uniforme koje osoblje škole nosi, razvrstano po različitim bojama i slično. Druga osnovna škola je istakla mlad i visokoobrazovan kadar, te se pohvalila prirodnim ambijentom škole. Nastavnici Osnovne škole Otoka su kao svoju specifičnost istakli kabinetsku nastavu, a kao nedostatak taj što su dvije trećine učenika ili putnici ili pješaci. Uspješnom saradnjom sa Vijećem roditelja te zalaganje za Školom otvorenih vrata, predstavila se i Osnovna škola Jezerski.
Uspješna, stabilna Mreža sa sretnim i zadovoljnim učenicima, roditeljima i uposlenicima škola, podržana je od lokalne zajednice, koja kontinuirano radi na poboljšanju odgoja i obrazovanja.
Enisa Bajrić
Tekst sa sadržajem gdje se učenici Opće Gimnazije u Bosanskoj Krupi žale na slabo grijanje u školi gdje borave za vrijeme nastave objavljen je na jednom lokalnom portalu. O čemu se zapravo radi i da li je grijanje zaista sporno, uvjerili smo se sami.
Od kako je u izgradnji zgrada Opće Gimnazije u Bosanskoj krupi, gimnazijalci nastavu pohađaju u prostorijama Druge osnovne škole, u kojoj borave u drugoj smjeni. Iako je zimski raspust trajao tri sedmice, a temperatura vani je daleko ispod nule, hladnoća se svakako osjeti, ne samo u domovima, nego i u svim ustanovama. Tim povodom, u ime učenika Opće Gimnazije u Bosanskoj Krupi, neko je mailom tražio rješenje. U nastavku pročitaćemo dio poruke.
U ime svih nas gimnazijalaca, sada trenutno podstanare "Druge osnovne skole".
Da vas malo bolje upoznamo sa slučajem naša škola se trenutno nalazi u neizdrživom stanju za pohađanje nastave, današnja tempertura u školi je iznosila 8,9 do 7.2 stepeni a nadređeni ništa nisu poduzeli po tom pitanju nit imaju u planu dok se mi učenici ne dignemo na noge pa pobunimo.
Kada smo posjetili Drugu osnovnu školu, temperatura u učionicama je bila ugodno topla, štaviše većina učenika je odložila jakne i pratila nastavu. Temperatura u kotlovnici, na peći je iznosila 60 stepeni. O čemu se zapravo radi, potražili smo odgovor kod direktora Druge osnovne škole Husejin Kadić, koji kaže da bi jedini razlog zbog kojeg su učenici Gimnazije negodovali mogao bi biti taj, što je nakon trosedmičnog raspusta, malo teže zagrijati učionice. Ipak, danas je tek treći dan kako grijanje radi i zaista nema potrebe za preuveličavanjem, jer ni sami domovi nisu topliji s obzirom na temperaturu od -6 stepeni koliko je danas iznosila u Bosanskoj Krupi.
Kako god, bilo zbog hladnoće ili zbog zaušnjaka, ako bude bilo potrebe i ako stanje bude alarmantno, svakako da će se nastava obustaviti, a do tad, školarcima ne preostaje ništa drugo osim da se tople i startaju sa učenjem.
Enisa Bajrić